Suradnice: dr. sc. Magdalena Baer (poljski jezik), dr. sc. Goranka Blagus Bartolec (hrvatski jezik), dr. sc. Gorana Duplančić Rogošić (engleski jezik), dr. sc. Mirjana Šnjarić (njemački jezik)
Baza glagolskih kolokacija sadržava sveze riječi u kojima je prva sastavnica glagol koji otvara mjesto imenici ili prijedložno-padežnomu izrazu te su ustaljene dvije strukture: glagol + imenica (npr. hr. dati suglasnost / polj. wydać zgodę / njem. Zustimmung geben / engl. give consent) i glagol + prijedlog + imenica (npr. hr. stupiti na snagu / polj. wejść w życie/wchodzić w życie / njem. in Kraft treten / engl. come/enter into force). Te se strukture uklapaju se u kolokacijski model glagolskih višerječnih izraza (eng. verbal multiword expressions) koji su opisali Baldwin i Kim (2010.).
Osim tih dviju struktura kao treća izdvaja sa struktura glagol + prijedlog (npr. hr. doći do / polj. dojść do / njem. komme zu / engl. come to; hr. sastati se s / polj. spotkać się z / njem. treffen sich mit / engl. meet with) u kojoj se kao stalne sastavnice izdvajaju glagol i prijedlog, dok je imenička sastavnica promjenjiva: sastati se s kim (prijateljem/ministrom/predsjednikom…) / polj. spotkać się z (przyjacielem/ministrem/burmistrzem…) / njem. treffen sich mit (einem Freund / Minister / Bürgermeister…) / engl. meet with (a friend/minister/mayor…).
S obzirom na to da su i na razini usvajanja i na razini poučavanja kolokacije kao ustaljene jezične jedinice na sintagmatskoj razini uvijek zahtjevan zadatak, nameće se potreba za sastavljanjem višejezične zbirke u kojoj će se popisati glagolske kolokacije i donijeti njihove istovrijednice na drugim jezicima kako bi se ponajprije neizvornim govornicima, ali i svima drugima koje zanima ova problematika omogućilo učenje, odnosno usporedba kolokacija na dvojezičnoj ili višejezičnoj razini. Katkad se u pojedinim jezicima na planu izraza i na planu sadržaja kolokacije podudaraju, katkad se pojedinoj kolokaciji u jednome jeziku kao istovrijednica u drugome jeziku odgovora samo jednorječnica, a katkad u drugome jeziku uopće ne nalazimo istovrijednicu. Cilj je projekta popisati najčešće glagolske kolokacije u hrvatskom, poljskom, njemačkom i engleskom jeziku, s opisom njihovih struktura i primjerima upotrebe iz suvremenih korpusa i literature. U daljnjoj fazi rada planirano je uključiti i druge jezike. Baza je oblikovana tablično i sadržava 8 stupaca: natuknica (glagol), gramatički opis, primjer glagolske kolokacije, struktura kolokacija (npr. glagol + imenica), istoznačnica (druga kolokacija ili jednorječni glagol), značenje glagolske kolokacije s odrednicom koja upućuje na stilsku ili stručnu upotrebu, primjeri upotrebe (2 primjera za svaki jezik).
Literatura:
Baldwin, Timothy; Kim, Su Nam. 2010. Multiword Expressions. Handbook of Natural Language Processing. Ur. Indurkhya, Nitin; Da- merau, Fred J. CRC Press. Boca Raton. USA. 267–292.
Blagus Bartolec, Goranka. 2017. Glagolske kolokacije u administrativnome funkcionalnom stilu. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 43/2. 285–309.
Blagus Bartolec, Goranka. 2020. Kolokacijski potencijal glagolsko-prijedložnih sveza u hrvatskome jeziku. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 46/2. 511–527.
Hornáček Banášová, Monika. 2020. Ohne Frage? Mit Sicherheit. Präpositionale Wortverbindungen als Ausdrucksformen der Sprechereinstellung. Linguistisches Treffen in Wrocław 17. 91–99.
Jędrzejko E. 1996. Z zagadnień walencji rzeczownika. Folia Philologica Macedono-Polonica 4. 13–19.
Pęzik = Pęzik, Piotr. 2013. Paradygmat Dystrybucyjny w Badaniach Frazeologicznych. Powtarzalność, Reprodukcja i Idiomatyzacja. Metodologie Językoznawstwa. Ewolucja Języka, Ewolucja Teorii Językoznawczych. Piotr Stalmaszczyk (red.). Wydawnictwo Uniwersytetu Łódzkiego, Łódź.
Przybylska = Przybylska, R. 2020. Kolokacje a analiza semantyczna wyrazu. LingVaria XV/30. 43–51.
Steyer, Kathrin; Hein, Kathrin. 2016. Nach Belieben kombinieren? Korpusbasierte Beschreibung präpositionaler Mehrworteinheiten im Sprachvergleich. XVII EURALEX International Congress Lexicography and Linguistic Diversity. Tbilisi Georgien Publications. Dostupno na: https://euralex.org/wpcontent/themes/euralex/proceedings/Euralex%202016/euralex_2016_043_p402.pdf
Steyer, Kathrin. 2014. Usuelle Wortverbindungen: Zentrale Muster des Sprachgebrauchs aus korpusanalytischer Sicht (= Studien zur deutschen Sprache: Forschungen des Instituts für deutsche Sprache). Tübingen. Günther Narr V.
Šnjarić, Mirjana. 2018. Glagolsko-imeničke kolokacije u hrvatskom i njemačkom općeznanstvenom jeziku. Disertacija. Filozofski fakultet Zagreb.
Šojat i dr. = Šojat, Krešimir; Filko, Matea; Farkaš, Daša. 2016. Verbal Multiword Expressions in Croatian. Proceedings of the Second International Conference Computational Linguistics in Bulgaria. Ur. Institute for Bulgarian Language; Bulgarian Academy of Sciences. Institute for Bulgarian Language – Bulgarian Academy of Sciences. Sofia. 78–85.
Vetulani = Vetulani, Grażyna. 2012. Kolokacje werbo-nominalne jako samodzielne jednostki języka. Syntaktyczny słownik kolokacji wersbo-nominalnych języka polskiego na potrzeby zastosowań informatycznych, cz. I. Wydawnictwo Naukowe UAM. Poznań.
Żmigrodzki P. 2000. Właściwości składniowe analitycznych konstrukcji werbo-nominalnych w języku polskim. Wydawnictwo UŚ, Katowice.
